Evidence Hub

Balkanizam kao kolonijalizam: "Ministarstvo boli" Dubravke Ugrešić kao "Deca ponoći" Salmana Rushdija

Anja Pletikosa

Hrčak Portal of scientific journals of Croatia (University Computing Centre), 2013

Abstract

autorskI radovITeorijsku pretpostavku Marije Todorove da njezina novotvorenica "balkanizam" nije istovjetna pojmu "orijentalizam", Edwarda Saida, ovaj članak želi prikazati i kritički promotriti na temelju čitanja romana Ministarstvo boli Dubravke Ugrešić te usporednoga postkolonijalnog čitanja Dece ponoći Salmana Rushdija.Analizirajući niz tematskih točaka iz obaju romana, ali i poziciju pisca-emigranta koja je karakteristična za oboje spomenutih pisaca, autorica članka pokušava uspostaviti analogije između njih kako bi pokazala da, barem u slučaju Dubravke Ugrešić, balkanizam uistinu predstavlja plodno tlo postkolonijalnomu tumačenju.Ishodište takve pretpostavke koncept je položaja "između" kakav zagovara Homi Bhabha, a koji teoretizira o ambivalentnome, hibridnom i liminalnom subjektu koji se istovremeno nalazi ovdje i ondje.Tako se i likovi u Ministarstvu boli, baš poput autorice romana, kao izbjeglice s prostora bivše Jugoslavije na prazan prostor Nizozemske nalaze u dvostruko delikatnomu položaju "između".S jedne je strane njihova prošlost raspadom Jugoslavije postala nedohvatljiva, a time i proces identifikacije onemogućen, dok su s druge dislocirani na oličenje politički neutralnoga područja, u samu blizinu Haškoga suda.Prazan prostor Nizozemske, podržan relativnošću sjećanja kakvu u esejima Imaginary Homelands zastupa Salman Rushdie, otvara put kolonijalizaciji te ruši tezu o multikulturalnom nizozemskom okolišu.

Read the paper

Related studies

Go deeper in Evidence Hub

Evidence Hub adds a study data sheet (design, sample size, evidence level, key numbers), an AI summary and a chat grounded in the paper's text.

Open this study Sign up free