Evidence Hub

Negacija. Logičko istraživanje (preveo s njemačkog Zoran Veselinović)

G. Frege

Hrčak Portal of scientific journals of Croatia (University Computing Centre), 2015

Abstract

Rečenično pitanje /Satzfrage/ sadrži zahtjev da se misao ili prihvati kao istinita ili odbaci kao neistinita.Da bi se ovaj zahtjev mogao pravilno zadovoljiti, mora se iziskivati da se u formulaciji pitanja nedvojbeno raspoznaje misao o kojoj se radi, a drugo, da ova misao ne pripada književnosti.U nastavku pretpostavljam da su ti uvjeti uvijek ispunjeni.Tvrdnja koja se temelji na sudu odgovor je na pitanje 1 neovisno o tome potvrđuje li se pitanje ili se ono opovrgava.Ovdje se, međutim, pojavljuje problem.Ako je postojanje neke misli njezino bivanje istinom, tada je izraz "neistinita misao" jednako tako kontradiktoran kao i izraz "nepostojeća misao"; u tom je slučaju izraz "misao da je tri veće od pet" prazan i stoga se u znanostiizuzev pod navodnim znakovima -uopće ne bi smio koristiti.Dakle, ne smije se reći "tri veće od pet je neistina" jer je gramatički subjekt prazan.Može li se onda barem pitati je li nešto istinito?Pitanje u sebi sadrži zahtjev za suđenjem i specifični sadržaj koji bi se trebao prosuditi.Ovaj ću sadržaj u nastavku jednostavno zvati sadržajem pitanja ili smislom odgovarajuće upitne rečenice /Fragesatz/.Ako se postojanje misli sastoji u bivanju istinom, ima li onda upitna rečenica "Je li 3 veće od 5?" smisao?Misao tada ne može biti sadržajem pitanja i skloni smo reći da je ova upitna rečenica besmislena.Međutim, to potječe odatle 1 Kada napišem "pitanje", ovdje i u nastavku uvijek mislim na rečenično pitanje.

Read the paper

Related studies

Go deeper in Evidence Hub

Evidence Hub adds a study data sheet (design, sample size, evidence level, key numbers), an AI summary and a chat grounded in the paper's text.

Open this study Sign up free