Evidence Hub

Tumačenje (post)historije i ekološka kriza

Tomislav Markus

University of Zagreb University Computing Centre (SRCE), 2005

Abstract

Autor analizira stavove autora iz različitih disciplina -arheologije, antropologije, geografije i historije -koji se odnose na ekološku dimenziju povijesti ljudskih društava.Te su discipline, kritizirajući antropocentrički diskurs, dale veliki doprinos donedavno potpuno zanemarenom pitanju u ljudskoj povijesti -ekološke (ne)održivosti i ekološkog aspekta sloma velikih civilizacija.Eko-historijska istraživanja ukazala su na pripadnost čovjeka Prirodi, što je suprotno egzempcionalističkoj paradigmi -iluziji da su se ljudi, zahvaljujući tehničkoj ekspanziji, «emancipirali» od Prirode.Autor prigovara eko-historijskim istraživanjima tendenciju jednostranog odnosa između čovjeka i neljudskih entiteta (samo je čovjek djelatan agent), apsolutizaciju ljudske perspektive i često nekritični odnos prema modernoj civilizaciji.Ključne riječi: eko-historija, antropologija, napredak, plemensko-sakupljačke grupe, civilizacija, ekološka destrukcija Od demonskog divljaka do globalnog nihilizma i natrageko-historija jučer i danas 1Moderne socijalne znanosti počivaju na dvije osnovne pretpostavke: 1) primatu kulturne adaptacije i 2) egzempcionalističkoj paradigmi ili ljudskom egzempcionalizmu.Primat kulturne adaptacije polazi od uvjerenja da ljudska priroda ne postoji ili, što je isto, da je rezultat dominantnih socijalnih, ekonomskih i političkih okolnosti u određenom društvu, odnosno čovjek je, osim nekoliko općih mehanizama za učenje običaja vlastitog društva, prazan list papira, koji živi…

Read the paper

Related studies

Go deeper in Evidence Hub

Evidence Hub adds a study data sheet (design, sample size, evidence level, key numbers), an AI summary and a chat grounded in the paper's text.

Open this study Sign up free