Evidence Hub

Jedan model humanističke recepcije klasične antike: "In epigrammata priscorum commentarius" Marka Marulića

Bratislav Lučin

Repozitorij Filozofskog fakulteta u Zagrebu' at University of Zagreb (University of Zagreb), 2011

Abstract

Tema je ovog rada Marulićevo djelo In epigrammata priscorum commentarius (Tumač uz natpise starih).Svrha je rada dvostruka: analizirati recepciju antike u djelu te dati prvo cjelovito i kritički priređeno njegovo izdanje.U uvodnim poglavljima objašnjavaju se pojmovi recepcije i modela; prikazuje se žanrovska povijest Marulićeva djela, jedne od prvih komentiranih zbirki natpisa uopće; opisuju se rukopisi, izdanja i povijest istraživanja; razmatra se vrijeme nastanka i opća struktura djela.Potraga za izvorima pokazala je da je salonitanske natpise Marulić prepisao s kamenih spomenika u zbirci svojega prijatelja Dmine Papalića, dok je najveći dio rimskih i "vanjskih" natpisa (tj.onih koji nisu rimski) preuzeo iz jedne rukopisne siloge koja se čuva u Ambrozijanskoj knjižnici u Milanu.Iznenađujuće poznavanje antike, koje očituje u komentarima, Marulić temelji manje na antičkim piscima, a kudikamo više na djelima humanističkih auktora, čije je priručnike imao u svojoj knjižnici (Niccolò Perotti, Pomponio Leto, Giovanni Tortelli, Giuniano Maio i dr.).Analiza strukture i sadržaja samih komentara pokazala je znatnu razinu piščeve starinarske kompetencije i razmjerno afirmativan odnos prema poganskom naslijeđu.Posebno se razmatra uvod u salonitanske natpise s opisom Dioklecijanove palače (humanistička laudatio urbis).Naznake afirmativna odnosa prema antici pisac otklanja tek u Peroraciji, u kojoj odlučno potvrđuje svoj kršćanski svjetonazor.U Prilogu se daje kritičko izdanje djela,…

Read the paper

Related studies

Go deeper in Evidence Hub

Evidence Hub adds a study data sheet (design, sample size, evidence level, key numbers), an AI summary and a chat grounded in the paper's text.

Open this study Sign up free